Yunet
 

Kultura

"Zmajdani lepih reči" od 1. do 7. decembra

Novosadska TV • Redakcija Novosadska TV • 1. decembar 2021. • 10:41 •

Ovogodišnji "Zmajdani lepih reči", održaće se u Novom Sadu od 1. do 7. decembra.

 Održavaju se u čast rođendana Jovana Jovanovića Zmaja, a obuhvatiće:
- 30. Festival monodrame za decu
- niz susreta umetnika, predškolaca i osnovaca, na temu pozorišnog stvaralaštva, lutkarstva, scenskog pokreta, primenjenog pozorišta
- dramske radionice sa decom članovima udruženja za pomoć MNRO Novog Sada
- program posvećen jubileju - 30 godina Festivala monodrame za decu Zmajevih dečjih igara (uz predstavljanje publikacije i kraći video zapis u okviru izložbe o Festivalu)
- svečano uručenje Nagrade "Rade Obrenović" autoru najboljeg romana za decu i mlade i nagrada "Sigridrug" najuspešnijim ostavrenjima na Festivalu monodrame za decu.

Nagrada „Rade Obrenović“ za najbolji roman za decu i mlade u 2021. godini

Literarna produkcija romana za decu i mlade tokom 2021. bila je veoma intenzivna, bogata i plodna, tako da je na konkurs za nagradu „Rade Obrenović“ Međunarodnog centra književnosti za decu ZMAJEVE DEČJE IGRE, do isteka konkursa, pristiglo gotovo dvostruko više knjiga u odnosu na prethodne godine: ukupno 29 naslova. Prispeli naslovi odlikuju se velikom heterogenošću narativnih strategija, diskursa i žanrovskih formi, a u užem izboru žirija našlo se pet romana: Rastislav Durman: „Barbara, Kata i dva čuda jedna“, R. M. Marko „Mali dimničar“, Danica Bogojević „Izazov“, Milka Knežević-Ivašković „Tarakan“ i Rade Tanasijević „Šazbuka“.
Najvišu ocenu žirija dobio je roman „Tarakan“ Milke Knežević Ivašković. Iako bi se, nominalno, mogao odrediti kao roman horor-fantastike, ovo delo nadilazi granice klasično postavljenih žanrova i postaje alegorijska priča o odrastanju, strahovima, porodičnim vezama, simpatiji i ljubomori, kao i neobičnoj empatiji prema Drugom, čak i kada je Drugi oličen u čudovišno produženoj egzistenciji, na više vekova, čija cena je nezaustavivo gubljenje, deo po deo, humanog identiteta. U pokušaju da racionalizuje svoj strah, ali i učeći se otvorenosti prema drugome, glavni lik romana i njegov narator, mali Mihajlo, četrnaestogodišnjak, ljubitelj horor filmova i neko ko tek počinje da otkriva svet književnosti, moraće, suočavajući se sa svojim najvećim strahom u finalnom obračunom sa svojim demonskim prijateljem da pobedi svoj strah, štiteći svoju porodicu.
Delo je retrospektivno pripovedano, s pozicije sredovečnog protagoniste, kao sećanje na traumatično leto 1988. i granični događaj koji mu je obeležio detinjstvo, tako da se ono, u osnovi, može čitati kao dvostruko adresovani tekst, jednako zanimljiv deci i odraslima. Pored mnoštva referenci iz sfere popularne kulture (film, muzika, strip, književnost), specifične atmosfere i samodovoljnog „ekosistema“ Kosančićevog venca s kraja osamdesetih, ovaj roman, u vrlo široko zahvaćenoj slici sveta, modeluje intimistički ispripovedanu priču o inicijaciji ostvarenoj pobedom nad (sopstvenim) čudovištem, poput najreprezentativnijih romana Stivena Kinga, transponovanu u diskurs književnosti za decu i mlade.
Žiri za dodelu Nagrade „Rade Obrenović“ : mr Mirjana Karanović, Elizabeta Georgiev i prof. dr Dragoljub Perić (predsednik)

Preporučujemo još …


Vojvođanska događanja
Pregled dana - video

Budi human - Helena