Društvo
TV Novi Bečej • Sanja Milenković • 6. januar 2022. • 12:36 •
Dan uoči Božića, 24. decembra po julijanskom, odnosno, 6. januara po gregorijanskom kalendaru proslavlja se Badnji dan, poslednji dan Božićnog posta.
Mnogi narodni običaji vezani za ovaj dan jako su stari, a Srbi su ih nasledili od svojih predaka i dalje ih održavaju. Već u ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak, granu hrasta, koju seku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, pre izlaska sunca. Badnjak se u kuću unosi sa prvim mrakom i stavlja na ognjište, a loženje badnjaka središnji je element simbolike rađanja novog sunca.
U toku dana, domaćica u jedno sito stavi sve vrste žitarica, suvih šljiva, oraha i jabuka. Tim žitom posipa se badnjak, slama i polažajnik, prvi posetilac koji dolazi u kuću.
U Vojvodini, deca se okupljaju pre večere i sa praznim torbama, uz pesmu, obilaze domove komšija kojima najavljuju radostan dolazak Božića, a od domaćina se očekuju da ih daruje.
Badnja večera je posna, ali je trpeza bogata, kako bi i nova godina bila i puna izobilja, a mesi se i česnica, bez kvasca, sa orasima i mazana medom, koja se lomi za večerom.
Kao hrišćansko obeležje, badnjak predstavlja drvo koje je Josif založio u hladnoj pećini kada se Hristos rodio i nagoveštava drvo Krsta Hristovog, dok paljenje badnjaka označava završetak Badnjeg dana i uvod u Božić.
TV Novi Bečej
TV Novi Bečej
TV Novi Bečej
TV Novi Bečej
TV Novi Bečej