U Zoo-vrtu na Paliću osim egzotičnih, nalaze se i vrste životinja koje inače naseljavaju ekosistem u Srbiji, a koje spadaju u zaštićene. Mnoge od ovih vrsta oporavljene su u Prihvatilištu, poput roda, evropskih barskih kornjača i drugih, ali su po puštanju na slobodu odlučile da ostanu baš tu, u Zoološkom vrtu.

Zoološki vrt Palić nalazi se na zaštićenom području prirode, odnosno područje je zaštićeno jer ga naseljavaju brojne vrste divljih životinja iz različitih klasa objašnjava veterinar u Zoo-vrtu na Paliću, Marko Lazić. Tu spadaju ptice, sisari, gmizavci, vodozemci, insekti. Veliki broj tih vrsta oporavljen je u Prihvatilištu, a potom su životinje odlučile tu da žive. Primer za to su rode, mnoge ptice pevačice koje su se priključile jatima koja se ovde već nalaze, objašnjava naš sagovornik.

-Mi smo grubo prebrojali oko četrdesetak vrtsa ptica, desetak vrsta sisara, gmizavaca, vodozemaca, kada je reč o insektima u planu je jedno istraživanje, koje će determinisati vrste. U planu je više takvih istraživanja, koje će pokazati koje su sve zaštićene vrste, ne samo insekti, prisutne na teritoriji Zoološkog vrta.

Vrste koje su tu nastanjene su siva i bela čaplja, rode, kosevi, mali gnjurci, vodomari i druge. Ovaj princip rada veoma je važan kada je reč o očuvanju zaštićenih vrsta, a dobar primer za to su i evropske barske kornjače.

-One su izuzetno ugrožene zbog uništavanja njihovih prirodnih staništa. U prihvatilište je stiglo oko 150 jedinki, a u okviru staništa za tapira, napravljeno je i za njih. Po oporavku tu ih vratimo, gde mogu da se na prirodan način razmnožavaju, putem kanala mogu da se vrate u jezero Palić, odnosno prirodna staništa. To je jedan od značajnijih projekata kako bi se ugrožene jedinke vratile u prirodna staništa.

Kada je reč o zaštićenim vrstama ptica koje borave u Zoo-vrtu, ukoliko neko želi da ih posmatra najbolje vreme za posetu su jutarnji časovi, dok kada je reč o pojedinim vrstama sisara, poput slepih miševa, ježeva i drugih, najbolje vreme je predveče, zaključuje naš sagovornik.