Iako su požari na otvorenom, izazvani paljenjem žetvenih ostataka, ranijih godina bili relativno česta pojava, ove godine nisu zabeleženi. Paljenja strnjike nije bilo ni u proleće ni jesenas, dok je letos zabeležen jedan požar, ali nije bio namerno podmetnut. Nadležni ocenjuju da je za to zaslužna kako bolja kontrola i visoke kazne, tako i praksa da poljoprivredni proizvođači sada državnu zemlju dobijaju u višegodišnji zakup.

Godinama unazad nadležni su apelovali na poljoprivrednike da ne pale strnjiku. Požar na otvorenom opasan je iz više razloga, među kojima je i bezbednost ljudi, životne sredine i saobraćaja,  a vatra istovremeno uništava i sve korisne organizme u tlu. Uprava za zaštitu zemljišta omogućava satelitsko praćenje i lokalizaciju požara na državnom zemljištu, ali može da se vidi i paljenje drugih parcela. Ove godine namernog izazivanja vatre nije bilo, poručuju iz lokalne samouprave.

Na izostanak paljenja žetvenih ostataka ove jeseni uticali su i vremenski uslovi, dodaje sagovornica, a pored dobre kontrole, veliku ulogu ima i to što su proizvođači državnu zemlju sada zakupili na višegodišnji period, te o parcelama koje će obrađivati na duže staze više vode računa.

Spaljivanje žetvenih ostataka nakon skidanja useva zabranjeno je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, kao i gradskom Odlukom o zaštiti useva i zasada i poljoprivrednog zemljišta, a kazne se kreću u rasponu od 5.000 do 75.000 dinara.